Kulturna baština jedna je od najvažnijih sastavnica kulturnog identiteta, zbog čega je njezino očuvanje, istraživanje i komunikacija jedno od nacionalnih prioriteta. U Strategiji zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. kulturna baština se izrijekom navodi kao „neobnovljiv i ograničen resurs koji zahtijeva očuvanje, skrb, vrednovanje i korištenje prema načelu održivosti“, te se preporučuje njezino financiranje, ujedno ističući kako je Republika Hrvatska svjesna da sveukupna kulturna baština predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i da je jedan od glavnih resursa za daljnji razvitak. Pri tome valja istaknuti važnost glagoljskog segmenta hrvatske kulturne baštine, koji čini važan dio hrvatskog nacionalnog identiteta. Hrvatska srednjovjekovna tropismenost i trojezičnost kao poseban kulturni fenomen zahtijeva posebno izučavanje svih svojih sastavnica, napose glagoljske, a pretpostavke njezinu izučavanju jesu popisivanje i registracija zbirki i dokumenata unutar zbirki, izrada kataloga glagoljske pisane baštine, primjerena zaštita zbirki, te komunikacija, odnosno prezentacija baštine. Suvremena istraživanja kulturne baštine, ali i njezina zaštita i prezentacija, vezani su napose uz digitalizaciju, koja je usmjerena na komunikaciju baštine u cijelosti, ali i uz njezinu zaštitu te istraživanje suvremenim metodama, prvenstveno onima koji se razvijaju u okviru digitalne humanistike.

Digitalizacijom se omogućuje prezentacija baštine uz pomoć alata koji osiguravaju bolju pretraživost dokumenata, ali i njihovo dohvaćanje na udaljena računala te istraživanja koja u digitalnom okruženju poprimaju nove istraživačke metodologije i uspješno se nadopunjujući s klasičnim istraživačkim metodama koje se provode in situ. Digitalizacija omogućuje i nove oblike zaštite dokumenata, pri tome ne uskraćujući pristup korisnicima, nego ga, naprotiv, nudeći širokom broju korisnika, čime se razlikuje od oblike zaštite analognih dokumenata koji su često zbog strogih mjera zaštite bili nedostupni korisnicima. Osim toga, digitalizacija kulturne baštine okupila je velik broj istraživača iz različitih disciplina koji u sklopu interdisciplinarnih projekata rade na istom dokumentu, svaki od njih pridonoseći rezultatima istraživanja vlastitom ekspertizom. Suvremene metode istraživanja digitaliziranih dokumenata, uređivanja digitalnih izdanja rukopisa i starih knjiga, istraživanja fragmenata i virtualnog objedinjavanja istih kodikoloških jedinica čiji se fragmenti danas nalaze u različitim ustanovama, državama ili čak kontinentima, nadalje infrastruktura za pohranu i ponovno korištenje podataka znanstvenih istraživanja koja svoje mjesto polako pronalazi i u okruženju humanističkih projekata, položili su temelje stvaranju suvremene discipline, tzv. digitalne humanistike, koja se nalazi u području presijecanja humanistike i računalnih znanosti.

Digitalna humanistika počiva na suvremenim metodama istraživanja digital(izira)ne baštine temeljeći svoje projekte na suradnji znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja znanosti, prvenstveno humanističkih i informacijskih, odnosno računalnih, pri čemu svaki od njih pridonosi rezultatima istraživanja vlastitom ekspertizom. Posebna područja digitalne humanistike čine istraživanje pisane i druge baštine iz aspekta svih humanističkih znanosti uz pomoć računalnih alata te uređivanje digitalnih izdanja rukopisa i starih knjiga i njihovih fragmenata i virtualno objedinjavanje istih kodikoloških jedinica, stvaranje, razvijanje i održavanje infrastrukture za pohranu i ponovno korištenje podataka znanstvenih istraživanja, itd. Na taj način, digitalizacija omogućuje ne samo prezentaciju, zaštitu i bolju dostupnost baštine nego se u okviru digitalne humanistike uvode nove istraživačke metodologije koje se uspješno nadopunjuju s klasičnim istraživačkim metodama koje se provode in situ.

Arhiv Zadarske nadbiskupije i Državni arhivi u Zadru i u Šibeniku, te manje župe i pojedine knjižnice na zadarskom i šibenskom području posjeduju značajne zbirke hrvatske srednjovjekovne i novovjekovne pismenosti od početaka do 19. stoljeća, među kojima posebno mjesto zauzimaju zbirke glagoljske građe, i to arhivskog gradiva i knjižnične građe. Marom i napornim radom Vladislava Cvitanovića, Amosa Rube Filipija, Ante Strgačića, Petra Vlasanovića, Blaža Jurišića i osobito don Pavla Kere, glagoljski kodeksi Zadarske nadbiskupije su bili popisivani, no popisi su se nalazili na osam različitih mjesta što je otežavalo uvid u cjelinu glagoljske baštine zadarskog područja. Tiskom objavljeni Popis glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije koji je sastavio dr. sc. don Pavao Kero donio je popis svih kodeksa, fragmenata i arhivskog gradiva, njih 541, zadarskog područja. Riječ je o izuzetno vrijednom popisu s detaljnim kodikološkim i sadržajnim opisom svake jedinice, koji daje izvrstan uvid u bogatstvo glagoljske baštine šireg zadarskog područja. Nakon takva popisa koji je objavljen u obliku tiskane knjige, valja učiniti idući korak koji bi omogućio pretraživanje popisa online, i to prema više kriterija (npr. mjesto pisanja, mjesto čuvanja, mjesto uporabe, pisar, naručitelj, žanr, značajke materijala podloge ili uveza i druge kodikološke osobitosti i sl.) ali i lakše istraživanje i dostupnost samih jedinica građe istraživačima iz različitih područja znanosti. Uz to ostaje i velik broj u tim popisima nenavedene građe, osobito one pisane latinicom i bosančicom, koja je smještena po župnim uredima, na kopnu i na otocima, te po arhivima crkvenih i državnih ustanova ili pak njihovim knjižnicama.

Tekstovi zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom čine važan segment hrvatske i europske kulturne baštine. Riječ je o korpusu koji se sastoji od arhivske i knjižnične građe, i to matičnih knjiga, ali i kodeksa s liturgijskim i književnim tekstovima. Evidencija, obrada, zaštita, digitalizacija i istraživanje takvih tekstova omogućuje nove spoznaje iz raznih područja kulture i znanosti. Matične su knjige osobito važne za mjesnu onomastiku, patronimike, praćenje kretanja pućanstva, podrijetlo i raširenost pojedinih obitelji i slično, ali i za istraživanja iz područja paleografije i lingvistike, povijesti kulture i društva, etnologije i običajnog prava. Kodeksi pak liturgijskog i književnog sadržaja izvor su za istraživanja iz područja povijesti, povijesti književnosti, teologije, kodikologije, kulturne povijesti, povijesti umjetnosti, paleografije, itd.

Iz svega navedenog proizlazi da je za povijest naroda i kulture potrebno digitalizirati tekstove zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom, provesti retrospektivnu katalogizaciju i/ili konverziju glagoljičke građe u strojnočitljivom katalogu i istražiti tekstove zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom, što su i glavni ciljevi ovoga projekta.

Projekt bi uz (1) digitalizaciju građe obuhvatio i (2) inventarizaciju i katalogizaciju, odnosno izradu strojnočitljivog kataloga, što uključuje i istraživanja u području katalogizacije stare i rijetke, osobito rukopisne građe, međunarodnih i nacionalnih standarda bibliografskog opisa u suvremenom okruženju i aktivnog sudjelovanja u izradi i nadopunama međunarodnih i nacionalnih smjernica, pravilnika i standarda za opis rukopisne građe, (3) mjere zaštite građe (u suradnji s Konzervatorskim zavodom u Zadru), (4) istraživanje rukopisa iz pozicije raznih humanističkih disciplina, (5) istraživanja potreba korisnika istraživača iz područja humanistike, (6) praćenje i primjenu suvremenih trendova u području istraživanja kulturne baštine koja se provode u okviru digitalne humanistike i uspostavu centra za digitalnu humanistiku; te bi predstavljao (7) poligon za izvođenje laboratorijske i terenske nastave studenta informacijskih znanosti i studenata humanističkog usmjerenja u svrhu senzibiliziranja studenata prema kulturnoj baštini i problemu njezine zaštite, obrade i komunikacije, izuzetno je kompleksan.

Ciljevi

Izvedivost tako kompleksnog projekta omogućena je smještanjem njegova središta na Sveučilište u Zadru koje i prema svojoj strategiji (Strategija Sveučilišta u Zadru: 2011. – 2017.) promiče kolaborativna istraživanja (točka 2.2.9), međunarodnu suradnju (točka 2.3), doprinos zajednici (točka 2.4), te osobito u sklopu brige oko kvalitete obrazovnog procesa uspostavu i opremanje novih znanstveno-nastavnih jedinica, kao što su i ovakve vrste laboratorija (točka 2.1.3.12). Osim toga, Sveučilište u Zadru je prepoznato po svojoj humanističkoj tradiciji vidljivoj i u velikom broju odjela iz područja humanistike i istraživača iz toga područja, koji aktivno na znanstvenoj razini sudjeluju u istraživanjima kulturne baštine, osobito pisane, iz različitih aspekata (lingvistika, kroatistika, slavistika, klasična filologija, povijest umjetnosti, itd.). Zahvaljujući tomu, u izradi kriterija za digitalizaciju bit će uključeni aktivni istraživači i vrsni poznavatelji hrvatske pisane baštine, koji će digitaliziranu građu i istraživati i objavljivati (transliteracije, kritička izdanja i sl.), te koristiti u nastavi i sudjelovati u njezinoj komunikaciji, odnosno predstavljanju javnosti. Osim toga, za potrebe tih znanstvenika razvijat će se, odnosno u skladu s njihovim istraživačkim potrebama nabavljati, alati za istraživanje digitaliziranje baštine koji se razvijaju u okviru projekata digitalne humanistike. Posebna grupa istraživača u okviru projekta, i to ona vezana uz informacijske znanosti, sudjelovat će u praktičnoj digitalizaciji i katalogizaciji građe, ali istodobno svoj znanstveno-istraživački rad u okviru projekta temeljiti na istraživanjima suvremenih međunarodnih standarda za opis rukopisa (IFLA-ini standardi, smjernice i propisi za opis rukopisa) te za digitalizaciju (IFLA-ine smjernice Guidelines for planning the digitization of rare book and manuscript collections), i to na način da u projektu primjenjuju suvremene standarde, ali i da aktivno sudjeluju u izradi međunarodnih standarda i nacionalnih pravilnika (Nacionalni pravilnik za katalogizaciju), temeljeći svoja istraživanja i na iskustvu ovoga projekta. Valja istaknuti i doprinos projekta nastavi na Sveučilištu u Zadru, kako na Odjelu za informacijske znanosti, tako i na nizu odjela iz područja humanistike, čime će se unaprijediti kakvoća nastave, ali i omogućiti studentima laboratorijsku, odnosno terensku nastavu iz tema iz područja očuvanja, evidentiranja, digitalizacije i prezentacije kulturne baštine. Time se u konačnici obrazuju novi naraštaji, s razvijenim senzibilitetom prema kulturnoj baštini, ali i s vještinama i znanjima potrebnim za njezino stručno i kvalitetno popisivanje, zaštitu, digitalizaciju i prezentaciju.

Iz navedenog proizlaze temeljni ciljevi projekta, i to:

  • digitalizacija stare građe pisane glagoljicom, latinicom i bosančicom, prvenstveno rukopisne, koja se nalazi u knjižnicama i arhivima vjerskih i državnih ustanova te župnim uredima, a vezana je uz zadarsko-šibensko područje, koja do sada nije bila dostupni javnosti, nije bila dijelom kojeg drugog načina digitalizacije ili u slučaju da kakvoća prethodnog načina digitalizacije ne odgovara potrebama istraživača pisane baštine
  • strojnočitljiva katalogizacija na temelju postojećih tiskanih popisa građe, te inventarizacija zbirki do sada nepopisane građe ili one čiji popisi nisu dostupni online ili nisu izrađeni prema suvremenim standardima za opis zbirki, što uključuje i istraživanje načina opisa zbirke koju čini i arhivska i knjižnična građa u zajedničkoj bazi hrvatske pisane baštine (odabir/prilagodba metapodatkovne sheme)
  • istraživanja u području standardizacije bibliografske obrade rukopisne i druge stare i rijetke građe i aktivno uključivanje sudionika projekta u takvim istraživanjima koja su u tijeku na međunarodnoj i nacionalnoj razini
  • registracija zbirki pisane baštine pri Ministarstvu kulture RH čime se osigurava njezina trajna zaštita,
  • uključivanje zbirki pisane baštine, osobito glagoljičke, u hrvatske i europske portale pisane baštine
  • okupljanje znanstvenika iz svih područja znanosti zainteresiranih za istraživanje hrvatske pisane baštine u digitalnom okruženju te stvaranje uvjeta za njihova istraživanja, u smislu digitalizacije građe te razvoja i korištenja alata za istraživanje rukopisa u digitalnom okruženju (alata za transliteraciju i transkripciju, označivanje tekstova i sl.)
  • istraživanja u području informacijskih znanosti, digitalne humanistike, paleografije, kodikologije, povijesti umjetnosti, i ostalim poljima vezanim uz rukopise i staru tiskanu građu
  • potpora nastavi na više odjela Sveučilišta u Zadru uključivanjem studenata u sve faze projekta kako bi se stvorili uvjeti za laboratorijsku, odnosno terensku nastavu studenata i kako bi se unaprijedila izobrazba studenata u području kulturne baštine
  • prezentacija hrvatske pisane baštine te poticanje njezina daljnjeg istraživanja i korištenja u turističke i druge promotivne svrhe.

Ostvarivanje navedenih ciljeva određeno je terminskim planom aktivnosti u trajanju od 5 godina, pri čemu je prva godina predviđena za pilotski projekt u sklopu kojeg će se analizirati i testirati metode digitalizacije, istražiti i odabrati standardi za opis građe, odnosno metapodatkovne sheme, izraditi kriteriji za odabir građe za digitalizaciju te istražiti potrebe znanstvenika iz područja humanistike u skladu s kojima će se odabirati primjereni alati za istraživanje rukopisne baštine u digitalnom okruženju.

Prvi dio projekta uključuje digitalizaciju rukopisne građe, koja osim tehničkog procesa snimanja i pohrane digitalnih preslika, uključuje opis rukopisa i digitalizirane verzije odnosno odabir prikladne metapodatkovne sheme. Praksa da se digitalizirane verzije rukopisa povezuju s kataložnim opisima rukopisa, odnosno, vizualna informacija koja se na taj način pojavljuje uz tekstualni opis rukopisa, potaknula je uz to u međunarodnoj zajednici rasprave o izmjenama pravila za katalogizaciju rukopisa, koja se ionako nalaze tek na početku međunarodne standardizacije. Isporuka digitaliziranih sadržaja i popratnih metapodataka u nacionalne i međunarodne portale kulturne baštine zahtijeva uporabu prikladnih formata digitaliziranih sadržaja i metapodataka, pri čemu se moraju definirati odnosi između potpunih znanstvenih opisa i strukturalnih metapodataka koji se povezuju s pojedinim digitalnim slikama, osobito u suvremenom okruženju semantičkog weba. Osim toga, međunarodna zajednica sustavno raspravlja o načinu dodjeljivanja i upravljanju identifikatorima jedinica građe i njihovim atributima, što je važno zbog  strukture semantičkog weba. Sva ta pitanja potrebno je rješavati usporedo s digitalizacijom građe, prateći međunarodnu standardizaciju standarda za digitalizaciju građe i njezin opis i aktivno se u nju uključujući. Stoga se ovaj projekt izravno naslanja i na projekt izrade Nacionalnog pravilnika za katalogizaciju koji traje u knjižničnoj zajednici.

Drugi dio projekta odnosi se na odabir i korištenje alata za istraživanje, uređivanje i kritička izdanja digitalizirane građe te razvoj infrastrukture za pohranu i upravljanje podacima znanstvenih istraživanja, te na istraživanja i objavljivanje istraživačkih rezultata i kritičkih izdanja. Alat i primjerena infrastruktura odabirat će se u skladu s potrebama znanstvenika iz područja humanističkih znanosti. Istraživanja građe obuhvatit će znanstvenike i istraživače iz različitih područja unutar društvenih i humanističkih znanosti, pri čemu će se nastojati okupljati znanstvenike i istraživače na manje projektne zadatke u kojima će istraživači različitih profila raditi na istom korpusu (npr. lingvističko, paleografsko, povijesnoumjetničko, kodikološko i koje drugo istraživanje istog dokumenta/skupine dokumenata).

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s